Crnogorska vina na nivou svjetskih
Ako je suditi po vinima koja smo probali na manifestaciji Veče mladih vina, crnogorski vinari itekako imaju razloga da budu zadovoljni berbom 2024. Da se njihova ponuda približava nivou ozbiljnih svjetskih vina, smatra i predsjednica Nacionalnog udruženja somelijera Crne Gore i suorganizatorka ove manifestacije i Montevina agronom Danijela Radeč.
-Kada se sjetimo ocjenjivanja vina prije dvadesetak godina, kada se dešavalo da od 70 uzoraka tri budu ispravna, sada shvatam da su naši vinari ne samo porasli, već stasali za svjetsku scenu. Dobro su sve obradili i naučili, iz godine u godinu postaju sve bolji, više ne možete da nađete vina koja imaju neku manu. To znači da vinari dobro koriste enološka sredstva, imaju dobre sudove i znaju način proizvodnje. Tačno je da tradicija treba da postoji, ali se moramo prilagođavati i ukusima konzumenata i ići u korak sa vremenom– smatra Radeč.
Sa ovom manifestacijom počeli su 2016. godine, kao uvertirom za Montevino, ali i poklonom Podgorici za njen dan – 19. decembar.
-Cilj nam je da predstavimo mlada vina, da okupimo vinare, pričamo i tražimo nove potencijale. Sada probamo vina koja ćemo ponovo probati na Montevinu u martu i uporediti ih – kaže Radeč za portal V&V dodajući da ljubitelje vina može zainteresovati tek gotov proizvod, ali da prave poznavaoce interesuje i vino u procesu nastajanja. Ipak, Radeč smatra da prostora za novitete još ima, ocjenjujući da Crnoj Gori fale pjenušci.
-Smatram da bi nam to kao turističkoj destinaciji bilo potrebno. Uporno pokušavam da zainteresujem vinare za proizvodnju pjenušaca. Crnogorska vina jesu uglavnom vezana za crvene sorte, ali ipak se sve više proizvode i bijela i roze vina od različitih sorti. Naš Vranac je dominantan i potrebno je da ga nastavimo njegovati kao autohtonu sortu, ali moramo pratiti i ono što turisti traže. Mislim da bi pjenušci obogatili našu vinsku scenu, jer su jako dobri za ljeto – poručuje Radeč.
Na pitanje koliko crnogorski vinari imaju prostora na sopstvenom tržištu, Radeč priznaje da ima puno distributera i vina iz regiona i svijeta, ali da je primjetno da sve više restorana potencira domaća vina.
-To nije zato što oni žele, nego zato što to tržište samo traži. Gostima možda jeste interesantno da vide vina iz njihovih zemalja, ali je neophodno da imate crnogorska vina, jer oni sigurno nisu došli iz Francuske u Crnu Goru da bi probali francuska vina. Posebno mi je drago što su naša vina toliko dobra da mogu biti u rangu svjetskih etiketa – smatra Radeč.
Vinarije
Na Večeri mladih vina predstavile su se vinarije Mola, Rajković, Krgović, Cinewine, Brajović, Ćetković, Ražnatović i Staciun. Vranac je zajednički za sve njih, ali je očigledno da se sve više okreću i drugim internacionalnim sortama, jer se ovo podneblje pokazalo više nego povoljnim za njihov uzgoj. Ono što je još važnije jeste njihova posvećenost i ogroman trud koji svake godine ulažu u uzgoj grožđa, a onda i u samu proizvodnju vina. Osim toga, trude se i da prate trendove i unose stalne promjene u svoju proizvodnju.
Vlasnik vinarije Mola Mirko Vučinić, kako sam priznaje, voli da istražuje i eksperimentiše, a nakon “igre” sa bijelim Chardonnay vinom Unique koje je nakon sazrijevanja u hrastovim buradima još pola godine odležavalo u Skadarskom jezeru na dubini od 35 metara, odlučio je da zadrži njegovu jedinstvenost, ali na drugačiji način.
-Odlučio sam da promijenim tehnologiju, ali sam želio za zadržim etiketu i naziv vina. Tako smo došli na ideju da radimo Chardonnay u buradima akacije, a tehnolog je insistirao da se i fermentacija odvija u njima, kako bi agresivnost novog bureta nestala u procesu burne fermentacije. Ono što nam je dala akacija, ne da nema agresivnosti drveta na nosu niti tonova vanile, već je voćnost došla do izražaja, pa čak i note kore pomorandže koje inače nisu karakteristične za Chardonnay. Na kraju, dobili smo novo vino, Chardonnay iz nekog novog ugla, na koji smo ponosni – kazao je Vučinić portalu V&V.
Berba 2024, kako je kazao vinar Mladen Brajović za portal V&V, donijela je mnogo više zadovoljstva u odnosu na godinu radnije.
-Povoljnije vremenske prilike sa velikim brojem sunčanih dana, kao i pravovremena agrotehnička zaštita vinograda koju smo realizovali kroz angažovanje stručne savjetodavne pomoći, uprkos povremenim sušnim periodima, rezultirali su zaista dobrim prinosom i rekordnim šećerima – kazao je Brajović.
Ljubiteljima vina vinarije Brajović dobro je poznata “Bonazza” – bijela tamjanika, a sudeći po aromama i ukusu formiranom nakon samo nekoliko mjeseci, potpuno je jasno zašto je Brajović posebno zadovoljan ovom berbom. Osim Vranca, Cabernet-a i Merlot-a, posebnu pažnju posvjećuju i crnogorskoj autohtonoj sorti Kratošija. Brajović, kako navodi, u toj sorti vidi veliki potencijal za crnogorsku vinsku scenu, a proizvodi ga pod etiketom “Stima” desetak godina.
Vinar Rade Rajković, kako je kazao, dvije godine proizvodi bijelo vino od sorte Viognier, koje već sada, nekoliko mjeseci nakon berbe, pokazuje fantastičan potencijal.
-Viognier je izvorno francuska sorta, posebno prepoznata u jednoj njihovoj regiji gdje je i najveća svjetska proizvodnja. Ipak, posljednjih godina ga ima i u Makedoniji i Srbiji, a ovo je prvi sortni crnogorski Viognier koji proizvodim od 2022. godine – kazao je Rajković.
Još jedno Rajkovićevo vino izazvalo je posebno pažnju. Riječ je o roze vinu koje proizvodi od crnogorske autohtone sorte Čubrica, a čija je proizvodnja posebno karakteristična za Kuče.
-Čubricu sam godinama koristio za crvena vina u kupaži sa Vrancem i Kratošijom, ali je već nekoliko godina koristim za roze. U okviru istraživanja genetskog biodiverziteta u Crnoj Gori dokazano je da je riječ o autohtonoj sorti čiji je jedan od roditelja Kratošija. Predvidio sam da je zbog njene speficičnosti idealna za roze vina, jer je laganija od Vranca – kazao je Rajković.
Crnogorski reditelj, a odnedavno i vinar Nikola Vukčević među prvima je u Crnoj Gori koji je pokrenuo proizvodnju oranž vina, koji ove godine karakteriše dvomjesečna maceracija.
-Stavili smo u funkciju novi podrum i osigurali tehničke uslove za fermentaciju i maceraciju pri temperaturama od 15 do 16 stepeni Celzijusa, čime smo postigli kvalitetniji rezultat alkoholne fermentacije. Crvena vina su macerirana 45 dana, dok su oranž vina macerirana 60 dana uz uklanjanje sjemenki grožđa, što je omogućilo smanjenje tanina i trpkosti usljed duže maceracije. Takođe, po prvi put smo uspješno postigli odgovarajuću temperaturu za fermentaciju Chardonnaya, što nas čini veoma zadovoljnim ovogodišnjim rezultatima – kazao je Vukčević.
Ocijenio je da je kvalitet crnogorskih vina značajno napredovao, te da bi trebalo da budemo ponosni zbog prepoznatljivosti po svojoj specifičnosti i kvalitetu.
-Kontinuirana edukacija i očigledna posvećenost proizvođača doprinijeli su ovom napretku, što vjerujem da kupci sve više prepoznaju – kazao je Vukčević portalu V&V čija vina su i dalje u veoma ograničenoj seriji, što ih usmjerava da postignu maksimalan kvalitet.
Vukčević je kroz sam naziv vinarije spojio svoje dvije strasti, a i njegova vina će nositi imena po filmskim žanrovima.
-Tako će oranž vino nositi naziv Avantura, zbog ukupnog ukusa, ali i čitavog postupka obrade, bijelo vino će biti Summer Romance, dok će crno vino, kroz proces dozrijevanja, otkriti svoj pun kapacitet i u budućnosti nositi naziv Drama ili Triler – kazao je Vukčević.
