Sve veća potreba ljudi da se okrenu prirodi, ali i dalje ne odreknu hedonizma, stvorila je novu vrstu turista koji putuju kamperom i traže mogućnost da borave u seoskim domaćinstvima, upoznaju lokalno stanovništvo i probaju domaću hranu i vina.Takvo interesovanje otvara nove šanse i vinarima, koji bi, uz mala prilagođavanja, mogli da ugoste turiste na njihovim imanjima i time prošire svoju ponudu. Hrvatska i Slovenija već bilježe značajan razvoj ove vrste turizma, dok Crna Gora i Srbija i dalje čekaju zakonsku regulativu.
Predsjednik nedavno osnovane Kamping asocijacije Crne Gore (KACG) Veselin Bato Bajčeta za portal Vinogradari&Vinari govori o prednostima kamping turizma i o njihovim nastojanjima da stvore mogućnost kako bi vinari u Crnoj Gori mogli legalno da se orjentišu i na ovu djelatnost.
Foto: Veselin Bato Bajčeta (Privatna arhiva)
-Ako vinogradari otvore vrata kamperima, dobijaju sasvim novu dimenziju svoje ponude, gosti se bude uz miris zemlje i grožđa, a uveče sjede uz čašu vina koje je upravo tu nastalo. To je poseban doživljaj, a za domaćina nova šansa da zaradi – navodi Bajčeta.
Osim toga, kako dodaje, gosti mogu probati domaće specijalitete, krenuti u obilazak vinograda ili čak učestvovati u berbi.
-Neki će poželjeti da prošetaju stazama kroz prirodu, neki da nauče kako se pravi vino, a drugi da veče završe uz gitaru i čašu vina pod zvijezdama. Na taj način, vinarija postaje mjesto za boravak, a ne samo usputno mjesto za kupovinu – smatra Bajčeta.
Posebna publika
Ocjenjuje da je veliko interesovanje za ovaj vid turizma, te da je riječ o posebnoj publici koja traži mir, prirodu i priču iza onog što piju i jedu.
Foto: Veselin Bato Bajčeta (Privatna arhiva)
-Oni ne jure hotele i gužvu, već žele da ih domaćin dočeka, da čuju nešto iz prve ruke i osjete mjesto u kojem su. Za njih je kamp u vinogradu pun pogodak, jer mogu da probaju vino, nauče nešto novo i osjete da su dio svakodnevice domaćina. To je vrsta turizma gdje se stvara prijateljstvo i veza, a ne samo turistička transakcija – ukazuje Bajčeta.
Smatra da su šanse za razvoj takve vrste turizma u Crnoj Gori ogromne, ali dodaje da je kamperski turizam ovdje tek u povoju.
-Crna Gora već ima ono što treba, vinograde, prirodu koja oduzima dah, domaćine koji su poznati po gostoprimstvu. Potrebno je samo malo ulaganja da se naprave mjesta gdje kamperi mogu stati i imati osnovne uslove. Evropa je već „zagrijana“ za ovakve priče, jer su održivi turizam, boravak u prirodi i lokalna iskustva u trendu. Zašto da Crna Gora ne bude prepoznata i po vinskim kampovima, a ne samo po moru i planinama – smatra Bajčeta.
Zakonske prepreke
Trenutna crnogorska regulativa ne prepoznaje kamping kao dio ponude seoskog domaćinstva. Standarde propisane za klasične kampove, kao što su recepcija, broj toaleta i minimalne površine, mala domaćinstva trenutno teško mogu ispuniti. To, kako ukazuje Bajčeta, u praksi znači da je legalizacija vinskog ili mini-kampa trenutno nemoguća u Crnoj Gori.
-Mi u Kamping asocijaciji Crne Gore radimo na rješenjima koja bi domaćinima olakšala da registruju manje kampove. Vjerujemo da bi novi zakon mogao da uvede fleksibilniji model po uzoru na Hrvatsku ili Sloveniju gdje vinari mogu da ponude nekoliko mjesta za kamper uz osnovne uslove. To bi bilo realno i održivo – ukazuje Bajčeta.
Iskustva
Hrvatska, kako navodi, već ima dobro razvijen kamping turizam koji prepoznaje modele mini-kampova i kamp odmorišta. Riječ je o malim porodičnim domaćinstvima koji uz jednostavne procedure mogu registrovati nekoliko kamping mjesta i gostima ponuditi osnovne uslove za boravak.
-Taj koncept se pokazao veoma uspješnim, jer vinari i mali domaćini ne moraju ulagati ogromna sredstva da bi legalno primali kampere. Slovenija je otišla u sličnom pravcu gdje mnoge vinarije i seoska domaćinstva nude tzv. camper stop opcije. To znači da gosti mogu da parkiraju kamper, koriste osnovne usluge i istovremeno uživaju u vinskoj ponudi ili lokalnim specijalitetima. Na taj način vinarije su postale prirodan dio kamping rute kroz zemlju – dodaje Bajčeta.
I u Srbiji zakonski okvir još nije precizno definisan, ali sve više vinara neformalno prihvata kampere. Bajčeta očekuje da će se i kod njih u narednom periodu pojednostavljivati zakonske procedure, imajući u vidu da interesovanje postoji, a da je praksa pokazala da ovakav oblik turizma funkcioniše.
-Ono što je svima zajedničko jeste da se kamping tretira kao sastavni dio ruralnog turizma koji domaćinima omogućava da sa manjim ulaganjima nađu put do novih gostiju. To je iskustvo iz regiona od kojeg i Crna Gora može mnogo da nauči – zaključuje Bajčeta.
Kamping asocijacija Crne Gore je mlada organizacija čiji je cilj da okupi kampove i kamping lokacije, poveže ih u mrežu i zajednički rade na tome da kamping u Crnoj Gori postane ozbiljan segment turizma.
-Na našoj internet stranici www.kacg.me kampovi mogu predstaviti svoju ponudu, a kamperi naći sve informacije na jednom mjestu. To je prva baza na kojoj radimo. Domaćinstvima i vinarima već nudimo podršku, od savjetovanja, preko radionica, do praktičnih vodiča. Ideja je da im pomognemo da svoj posjed prilagode kamperima i tako otvore novi izvor prihoda – navodi Bajčeta.
Pored standardnih kampova, žele da razviju i mrežu vinarija koje nude kampovanje. Bajčeta smatra da bi spoj vina i kampinga Crnu Goru učinio prepoznatljivom u regionu.
-Plan nam je da kroz digitalnu promociju, vodiče i edukaciju domaćina, predstavimo Crnu Goru kao zemlju koja nudi kampovanje na najrazličitije načine – od mora i planina, pa sve do vinograda- kazao je Bajčeta za portal Vinogradari&Vinari.
