Holesterol pada, hormon sreće raste
Malo koje naučno istraživanje je moglo da izazove toliko zadovoljstvo ljubitelja vina, kao istraživanje Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču koji je vodila dr. sc Sanja Radeka, a čiji rezultati govore o blagodetima umjerenog konzumiranja vina.
Riječ je o četvorogodišnjem projektu “Vinum Sanum” koje je na primjeru autohtonih hrvatskih sorti pokazalo da njihova umjerena konzumacija blagotvorno utiče na zdravlje čovjeka. Na ovom projektu su, osim naučnika iz poljoprivrede, učestvovali i ljekari, psiholozi i tehnolozi.
Prezentujući rezultate ovog istraživanja, Radeka je kazala da su analizirali ukupno 350 uzoraka vina od četiri sorte grožđa Teran, Plavac mali, Istarska malvazija i Pošip, a za potrebe ovog projekta urađeno je 3.200 analiza. Među 218 ispitanika, bilo je 137 žena i 81 muškarac, koji su prethodno bili podvrgnuti medicinskim analizama. Oni su tokom šest sedmica, koliko je trajao svaki ciklus, dnevno konzumirali dva decilitra vina, bez drugog alkohola i bez mijenjanja prehrambenih navika. Kontrolna grupa ispitanika koja je takođe učestvovala u svakom ciklusu nije konzumirala alkohol.
Rezultati istraživanja su pokazali da se enzimi jetre nakon konzumacije vina nisu značajno povećali, bez obzira na relativno visok nivo alkohola u vinima. Gotovo u svim grupama došlo je do smanjenja nivoa holesterola, a povećanje je zabilježeno kod onih koji su pili odležali Pošip i Teran, ali ova uvećanja nisu bila statistički značajna u poređenju sa kontrolnom grupom.
-HDL holesterol ili tzv. dobri holesterol je gotovo jednako porastao u svim grupama. Ovo sugeriše i da povećanje totalnog holesterola može biti pripisano prije rastu nivoa HDL nego LDL tzv. lošeg holesterola – kazala je Radeka govoreći o rezultatima istraživanja.
Osim toga, konzumacija bijelog vina je povećala nivo serotonina poznatog kao hormona sreće, a posebno nakon konzumiranja odležale Malvazije istarske. Najveći rast dopamina poznatog kao hormona motivacije i volje, zabilježen je nakon konzumacije svježe Malvazije i odležalog Terana.
Među medicinskim benefitima umjerenog konzumiranja vina su, kako je pokazalo istraživanje, regulacija krvnog pritiska i holesterola, prevencija dijabetesa i gojaznosti, te kardiovaskularnih, neuroloških i reumatskih oboljenja. Ovo istraživanje je rezultiralo i zaključkom da i nusproizvodi vinifikacije, odnosno kožica i sjemenke, mogu biti od značaja za kozmetiku, farmaciju ili prehrambenu industriju. Tako bi se, osim veće isplativosti proizvodnje, uticalo i na smanjenje otpada odnosno zaštitu životne sredine.
Radeka sa svojim timom, kako je navela na prezentaciji, trenutno radi na novom projektu VinNutriVit, čiji je cilj utvrditi uticaj inovativnih pristupa u proizvodnji autohtonih sorti odnosno korišćenja ultrazvuka za ekstrakciju koji bi mogao ubrzati proces maceracije. Projekat obuhvata hemijsku i senzornu karakterizaciju vina i nusproizvoda vinifikacije proizvedenih primjenom novih tehnika.
