PODGORICA – Međunarodni dan kratošije, najstarije crnogorske autohtone sorte vinove loze, bio je i povod obilježavanja 600 godina otkada je prvi put pomenuta u Srednjovjekovnom statutu grada Budve iz 1426. godine.
Događaj je organizovao Evropski red vinskih vitezova – Legatura Crna Gora (OEVE) pod pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića koji je poručio da kratošija zauzima posebno mjesto u razvoju vinogradarstva, ne samo u Crnoj Gori, već i svijetu.
OEVE je ovim povodom ugostio profesore univerziteta iz Španije, Kanade, Hrvatske i Srbije, predstavnike Dekantera iz Velike Britanije i druge goste koji će imati priliku da se upoznaju sa potencijalima i kvalitetom crnogorskih autohtonih sorti.
Drugi prokonzul OEVE Miodrag Iličković je kazao da je riječ o jubileju koji bi služio na čast i mnogo većim vinskim zemljama.
-Naš cilj je da zaštitimo kratošiju kao crnogorsku autohtonu sortu, koja je danas širom svijeta poznata pod različitim imenima – kao zinfandel u Kaliforniji, primitivo na jugu Italije, ali i u nama susjednim zemljama. Istovremeno, želimo da unaprijedimo njen kvalitet i povećamo površine pod ovom vrijednom sortom u Crnoj Gori- poručio je Iličković.
Svoja dugogodišnja istraživanja o crnogorskim autohtonim sortama, među kojima su kratošija i vranac predstavila je prof. dr Vesna Maraš, kao i biolog, genomičar i biotehnolog sa Univerziteta Western Ontario iz Kanade prof. dr Miodrag Grbić čiji je doprinos u istraživanju porijekla kratošije bio od ključnog značaja za njenu međunarodnu afirmaciju.
Maraš je ukazala da kultura gajenja vinove loze u Crnoj Gori datira još od antičkog perioda, te da je vino vjekovima bilo sastavni dio crnogorske istorije, tradicije, kulture, vjere i običaja.
-Danas Crna Gora ima oko tri hiljade hektara vinograda, a u vinogradarskom i vinarskom registru upisano je više od 500 proizvođača grožđa i vina – kazala je Maraš.
Preko 70 odsto sortimenta, kako je dodala, čine crne vinske sorte, u okviru kojih je više od 80 odsto crnogorskih autohtonih sorti. Zanimljiv je podatak da čak 97 odsto proizvođača u Crnoj Gori u svojim vinogradima gaji vranac.
Maraš je govoreći o svojim brojnim istraživanjima , između ostalog, kazala i da je u Crnoj Gori pronađeno čak 50 neindentifikovanih sorti koje predstavljaju potencijalne crnogorske autohtone sorte.
Grbić je poručio da svi moraju shvatiti da Crna Gora ima nevjerovatno blago.
-Ona je kao Park iz doba jure vinove loze koja je još preostala. Sa ovom intenzivnom gradnjom i uništavanjem životne sredine to će vrlo brzo nestati – upozorio je Grbić dodajući da je ovo posljednja šansa da se spasi što se spasiti može.
Borba protiv klimatskih promjena, kako je ukazao, zasniva se upravo na autohtonim sortama.
-Sa globalnim otopljavanjem smanjuje se kiselina u vinu, visoka je akumulacija šećera, a tanini nesazreli. Mi moramo nekako da se borimo protiv toga. Jedan od načina su autohtone sorte. Ove sorte u Crnoj Gori su adaptirane na crnogorsku klimu, opstale su stotinama godina bez prskanja i agrotehnike, našli smo ih divlje u polju. To su sorte najadekvatnije ovoj klimi – naglasio je Grbić.
Dodao je da će autohtone sorte Crnoj Gori dati identitet na međunarodnom nivou kao mjestu odakle se vinogradarstvo širilo u Evropi.
Među gostima je bila i direktorica prestižnog španskog Instituta za vinovu lozu i vino – ICVV iz La Rioje, jedne od vodećih svjetskih institucija u oblasti genetike vinove loze Maria Del Mar Vilanova de la Torre. Ukazala je da Crna Gora ima jedinstvene sorte te da je diferencijacija za nas veoma važna.
-Ovdje postoje jedinstvene sorte i mislim da je to budućnost, jer globalizacija je problem, a diferencijacija je rješenje. I mislim da je budućnost u Crnoj Gori -kazala je De la Torre.
Pogledajte galeriju sa obilježavanja Međunarodnog dana kratošije (Foto: OEVE)
