Trogodišnjim projektom Montevitis (2023-2025) koji sprovodi Univerzitet Donja Gorica (UDG) trebalo bi da bude integrisan sveobuhvatni evropski pristup za ublažavanje klimatskih promjena i prilagođavanje u vinogradarstvu Crne Gore. Riječ je projektu vrijednom 1,5 miliona eura koji se finansira iz EU fondova.
Prema riječima prof. dr Marka Simeunovića, cilj projekta je jačanje naučno-istraživačkih kapaciteta UDG i partnera u oblasti vinogradarstva, klimatskih promjena i održivog razvoja, a uključuje različite aktivnosti koje povezuju istraživanja, inovacije i praktične primjene.
-Montevitis se fokusira na prikupljanje i analizu podataka o klimatskim uslovima, zemljišta i vinovoj lozi, koristeći napredne tehnologije poput meteo i IoT uređaja. Projekat takođe uključuje razvoj i implementaciju sistema za monitoring i predikciju klimatskih rizika, što vinogradarima omogućava pravovremeno donošenje odluka – kazao je Simeunović za portal Vinogradari i vinari.
Copyright Duško Miljanić Montenegro
Transfer znanja
Ono što je od posebnog značaja, dodaje, jeste transfer znanja kroz saradnju sa vodećim evropskim institucijama u oblasti vinogradarstva i klimatskih promjena. To, kako navodi Simeunović, uključuje razmjenu najboljih praksi, edukaciju vinogradara i studenata, kao i organizaciju radionica i treninga za jačanje lokalnih kapaciteta. Tako Montevitis, kroz saradnju sa međunarodnim partnerima, osigurava prilagođavanje evropskih standarda i tehnologija specifičnostima vinogradarskih regija u Crnoj Gori.
-Projekat ima za cilj podršku lokalnim vinogradarima kroz unapređenje tehnološke infrastrukture, uvođenje održivih praksi i povećanje konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu. Montevitis ima značajnu ulogu u promociji crnogorskog vinogradarstva kao dijela kulturnog nasljeđa i turističkog potencijala. Kroz sinergiju nauke, tehnologije i tradicije, projekat doprinosi dugoročnoj održivosti i razvoju vinogradarskog sektora u Crnoj Gori – kazao je Simeunović.
Na pitanje V&V da li su u planu i drugi projekti u vezi uticaja klimatskih promjena, Simeunović potvrdno odgovara, ukazujući da je u razvoju projekat ClimTip, čiji je cilj detaljno istraživanje kako specifične klimatske promjene utiču na poljoprivredu, uključujući vinogradarstvo. Osim toga, žele da razviju mjere adaptacije koje će pomoći lokalnim zajednicama da očuvaju produktivnost i kvalitet sirovine.
-Ovaj pristup omogućava integrisanje lokalnih potreba i specifičnosti s naučnim inovacijama, čime se povećava otpornost poljoprivrednog sektora na promjene u klimatskim uslovima. Pored ClimTip-a, postoje i druge inicijative koje se oslanjaju na rezultate projekta Montevitis, s ciljem dodatnog proširivanja znanja o klimatskim promjenama i njihovom uticaju na vinogradarstvo. U planu su i saradnje sa međunarodnim institucijama koje već imaju iskustva u upravljanju klimatskim rizicima u poljoprivredi, kao i povezivanje sa evropskim programima koji promovišu održivu poljoprivredu i ruralni razvoj. Ovi budući projekti predstavljaju značajan korak ka dugoročnoj održivosti vinogradarskog sektora u Crnoj Gori i pružaju priliku za dodatno unapređenje ovog važnog dijela nacionalne ekonomije i kulture – navodi Simeunović.
Foto: Pixabay.com
Benefiti za vinogradare
Na pitanje od kakve će koristi ovaj projekat biti vinogradarima, Simeunović objašnjava da su na osnovu anketa koje su sproveli među proizvođačima grožđa i vina, identifikovali brojne potrebne aktivnosti.
–Rezultati ankete su ukazali da proizvođači prepoznaju značaj prilagođavanja klimatskim promjenama i izražavaju interes za praktične i održive mjere koje će im omogućiti da poboljšaju proizvodne procese i smanje rizike povezane s nepovoljnim klimatskim uslovima. Prepoznato je da je saradnja među proizvođačima, kao i podrška uvođenju novih agrotehničkih praksi, ključna za jačanje njihovih kapaciteta i konkurentnosti na tržištu. Projekat Montevitis im pruža alate i znanja koja su im potrebna da se prilagode novim izazovima, istovremeno čuvajući tradiciju i prepoznatljivost crnogorskog vina na međunarodnom nivou – objašnjava Simeunović.
Podrška
Ipak, ove mjere nisu dovoljno ukoliko se ne sprovode i na državnom nivou, jer je to način da se osigura njihova dugoročna održivost u ublažavanju uticaja klimatskih promjena.
-Ključni korak je razvoj nacionalne strategije koja bi se bavila specifičnostima vinogradarskih područja u Crnoj Gori, uzimajući u obzir kako očuvanje tradicije, tako i prilagođavanje novim klimatskim uslovima. Strategija bi trebalo da uključi niz prilagodljivih i održivih mjera za vinogradare – ukazuje Simeunović.
Pored toga, dodaje, neophodne su subvencije vinogradarima za uvođenje sistema za navodnjavanje, modernih tehnologija i održivih agrotehničkih praksi, ali i podrška istraživanju genetičkog diverziteta vinove loze. To će, kako je naveo Simeunović, pomoći identifikovanju starih lokalnih sorti koje su otpornije na sušu i visoke temperature, kako bi se obezbijedila stabilna proizvodnja i kvalitet vina. Neophodna je konstantna edukacija vinogradara kroz radionice, seminare i obuke koje bi omogućile vinogradarima da usvoje savremene prakse i tehnologije, poput digitalnih alata za monitoring klime.
-Podrška naučnim istraživanjima je od presudnog značaja, naročito u oblasti klimatskih promjena i njihovog uticaja na vinogradarstvo. Neophodno je ulaganje u tehnologije kao što su GIS sistemi koji nude mnogobrojne mogućnosti za identifikaciju optimalnih lokacija za gajenje vinove loze. Podsticanje održive proizvodnje kroz poreske olakšice za vinogradare i vinarije koje koriste obnovljive izvore energije ili recikliraju otpad, dodatno bi smanjilo negativan uticaj na životnu sredinu – ocjenjuje Simeunović.
Dodaje da bi dodatnu sigurnost vinogradarima pružio sistem osiguranja za pokrivanje gubitaka uzrokovanih nepovoljnim vremenskim uslovima, od koje se mogu braniti i zaštitnim mrežama protiv grada ili ekstremnih vremenskih uslova. Država bi, kako navodi, zakonski trebalo da zaštiti vinogradarska zemljišta od neplanske urbanizacije i osigura usklađenost sa evropskim standardima za zaštitu geografskog porijekla vina.
-Uspostavljanje sistema za monitoring vinove loze i praćenje meteoroloških parametara omogućilo bi pravovremene reakcije vinogradara. Nacionalne meteorološke stanice i digitalne platforme bile bi ključne za prikupljanje i dijeljenje podataka koji bi pomogli u donošenju informisanih odluka. Ruralni razvoj je još jedna važna komponenta, jer vinogradarstvo predstavlja, ne samo poljoprivrednu djelatnost, već i značajan dio nacionalne turističke ponude. Podsticanje lokalnih proizvođača da se udružuju i razvijaju dodatno bi unaprijedilo konkurentnost sektora – ukazuje Simeunović.
