Postoji mogućnost da se neka od područja u Crnoj Gori ključna za vinogradarstvo, kao što je Crnogorski basen Skadarskog jezera, suoče sa poteškoćama zbog rastućih temperatura i dužih sušnih perioda, a predviđanja pokazuju da bi prosječna ljetnja temperatura mogla porasti iznad granica optimalnih za vinovu lozu – kazao je za portal Vinogradari&vinari prof. dr Marko Simeunović.
Simeunović je angažovan na projektu Montevitis (2023-2025) vrijednom 1,5 miliona eura koji se finansira iz EU fondova, a kojim bi trebalo da se integriše sveobuhvatni evropski pristup za ublažavanje klimatskih promjena i prilagođavanje u vinogradarstvu Crne Gore.
Prof. dr Marko Simeunović, COPYRIGHT_DUSKO_MILJANIC_MONTENEGRO
-Prema trenutnim klimatskim modelima, značajne promjene u pogodnosti ovih područja za vinogradarstvo mogle bi se desiti već do sredine ovog vijeka, između 2040. i 2070. godine. Konkretno, područja sa nižim nadmorskim visinama, koja su već sada izložena visokim temperaturama vazduha, mogu prva osjetiti negativne efekte, dok bi viša i sjevernija područja mogla postati pogodnija za vinogradarstvo – ukazuje Simeunović.
To znači da bi neka područja u kojima se tradicionalno proizvodi grožđe i vino u budućnosti mogla da izgube prirodne uslove za gajenje vinove loze, jer bi klimatski uslovi mogli postati suviše ekstremni za to. Osim visokih temperatura, veliku prijetnju stvara i manjak vode zbog smanjenih padavina.
Iako se ovaj projekat koji sprovodi Univerzitet Donja Gorica, odnosi na vinogradarska područja Crne Gore, posebno dio oko Skadarskog jezera i Crnogorskog primorja, Simeunovićevi savjeti mogu biti od značaja i za vinogradare cijelog regiona.
Uticaj klimatskih promjena
Klimatske promjene, navodi Simeunović, imaju značajan uticaj na poljoprivredu generalno, a posebno na vinogradarstvo.
-Imajući u vidu dugu tradiciju gajenja vinove loze i veliki ekonomski značaj za Crnu Goru, ovaj uticaj je utoliko veći, s obzirom na to da vinogradarska proizvodna područja u Crnoj Gori uglavnom karakteriše mediteranska i submediteranska klima s visokim temperaturama tokom ljeta i izraženim sušama. Povećanje prosječnih temperatura, produženi sušni periodi i nepredvidivi vremenski uslovi, poput iznenadnih oluja i gradonosnih oblaka, direktno utiču na gajenje vinove loze – ukazuje Simeunović.
Objašnjava da više temperature vazduha ubrzavaju fenološki razvoj vinove loze, što uglavnom rezultira ranijim sazrijevanjem grožđa, a to, kako dodaje, često ide na štetu njegovog kvaliteta.
-Visoke temperature vazduha tokom ljetnjih mjeseci mogu dovesti do oštećenja bobica grožđa, poput ožegotina i dehidratacije, dok sušni periodi smanjuju dostupnost vode, što dodatno opterećuje biljku i smanjuje prinos. S druge strane, povećana vlažnost u kasnoj vegetacionoj sezoni pogoduje razvoju gljivičnih bolesti, poput plamenjače i pepelnice, koje mogu značajno ugroziti prinos i kvalitet grožđa- kazao je Simeunović za portal V&V.
Foto: Pixabay
Adaptacija, a ne borba
Neophodna je primjena adekvatnih mjera prilagođavanja kako bi se ublažili rastući negativni uticaji klimatskih promjena, objašnjava Simeunović, dodajući da dugoročne strategije adaptacije podrazumijevaju jasno definisanje vinogradarskih proizvodnih područja, pravilan izbor sorte/klona/podloge pored očuvanja autohtonih sorti i rada na njihovom kloniranju.
-Poznavanje biologije i fiziologije vinove loze i primjena savremenih i inovativnih/digitalnih, odnosno pametnih tehnologija u proizvodnji grožđa i vina osnovni su pravaci ublažavanja štetnih uticaja globalnih klimatskih promjena – ukazuje Simeunović.
Preporuke za prilagođavanje
- Potrebno je birati sorte vinove loze koje su otpornije na visoke temperature, sušu ili povećanu vlažnost
- Neophodno je istražiti autohtone, lokalne, adaptirane sorte i njihove klonove koji su opstali kao rezultat vjekovne prirodne selekcije, pa samim tim imaju veću sposobnost prilagođavanja promjenama životne sredine i predstavljaju vrijedan genetski resurs za rješavanje izazova sa kojim se suočava globalni vinski sektor
- Primjena savremenih tehnologija, kao što su senzori za praćenje temperature i vlažnosti vazduha i zemljišta, uticaće na optimizaciju navodnjavanja i primjene đubriva, čime će se smanjiti stres za biljke i povećati produktivnost
- Za zaštitu vinove loze od ekstremnih vremenskih uslova preporučuje se upotreba mreža za zaštitu od grada ili sunčevih zraka, koje mogu značajno smanjiti štetu na grožđu
- Promjene u agrotehničkim praksama, poput primjene malčiranja za očuvanje vlage, uklanjanje nepotrebnih lastara za bolju ventilaciju i kasnijeg uklanjanja lišća, mogu pomoći vinovoj lozi da bolje podnese promjenljive vremenske uslove
- Naučne studije o rejonizaciji vinogradarskih područja omogućavaju vinogradarima da identifikuju lokacije s optimalnim klimatskim i zemljišnim uslovima, što uključuje mogućnost premještanja vinograda na veće nadmorske visine ili sjevernije regije
Ne treba zanemariti, dodaje Simeunović, ni saradnju među vinogradarima kroz zadruge i organizacije te učešće na edukativnim radionicama, na kojima mogu razmijeniti znanja, resurse i iskustava o prilagodljivim praksama.
Ublažavanje uticaja klimatskih promjena
Na pitanje portala V&V kako ublažiti uticaj klimatskih promjena u vinogradarstvu, Simeunović navodi da je neophodna integracija prilagodljivih strategija i održivih praksi koje istovremeno smanjuju emisiju gasova staklene bašte i povećavaju otpornost vinograda na promjenjive klimatske uslove.
-Jedan od ključnih koraka je primjena metoda održive poljoprivrede, gdje upotreba organskih đubriva, smanjenje hemikalija i integrisano upravljanje štetočinama doprinose smanjenju negativnog uticaja vinogradarstva na životnu sredinu. Sadnja drveća i biljaka oko vinograda omogućava regulisanje mikroklime, pruža prirodnu zaštitu od erozije tla i smanjuje emisije ugljen-dioksida. Istovremeno, prelazak na obnovljive izvore energije, poput instalacije solarnih panela ili korišćenja energije vjetra, doprinosi smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva u proizvodnji vina – savjetuje Simeunović dodajući da se uz pomoć sistema za precizno navodnjavanje može smanjiti potrošnja vode, a skladištenjem kišnice osigurati dodatni izvor vode tokom sušnih perioda.
