Ekskluzivni razgovor sa tehničkim direktorom svjetski poznate vinarije Mionetto Alessiom Del Savia

|
|
Podijeli:
Foto: Mionetto

Pjenušava vina – velika šansa i za male vinarije

Mionetto je jedan od najpoznatijih brendova Prosecco pjenušavih vina na svijetu, a osnovao ga je majstor vina Francesko Mionetto 1887. godine. Brend je nastao iz njegove ljubavi i strasti prema zemlji i vinima. Vinarija koja se nalazi u Italiji, u brdima Valdobbiadenea, u srcu istorijskog područja Prosecco DOCG, ušuškana je u jedinstvenom krajoliku koji je na listi svjetske baštine pod zaštitom UNESCO.

U razgovoru za portal Vinogradari&Vinari tehnički direktor vinarije Mionetto Alessio Del Savia našim čitaocima otkriva specifičnosti pjenušavog vina. Nasljeđe i majstorstvo, svestranost, italijanska prefinjenost i inspirišuća kreativnost temeljne su vrijednosti brenda Mionetto koje govore o njegovom svjetskom uspjehu. Del Savia navodi da su prošle godine imali promet od 181 milion eura, što je 18 odsto više u odnosu na 2023. godinu.

Foto: Mionetto – Alessio Del Savia

Mionettov globalni uspjeh izgrađen je na njegovoj istoriji, tradiciji i beskompromisnom insistiranju na kvalitetu u svim proizvodnim procesima, na kontinuiranim inovacijama i nepogriješivom stilu i snazi ​​kojom se brend izražava- navodi Del Savia.

Saradnja

Iako Mionetto ne posjeduje sopstvene vinograde, svoju imperiju je izgradio zahvaljujući višegeneracijskoj saradnji sa oko 150 proizvođača grožđa i vina iz njihove regije. Uz precizne instrukcije, oni proizvode visokokvalitetno vino koje služi kao baza za proizvodnju Prosecco vina. Sarađuju i sa vinskim zadrugama, a nalazeći balans između cijene i kvaliteta obezbjeđuju da ta saradnja bude na obostrano zadovoljstvo. Zahvaljujući njihovom i radu enologa, Mionetto nudi visoko-kvalitetan konačan proizvod koji je svjetski prepoznat.

-Kada vino kooperanata stigne u našu vinariju, ono se koristi za proizvodnju različitih cuvée-a pjenušavih vina. Naravno, proizvodi kao što su Rive, Cartizze i vrhunska DOCG Prosecco vina čuvaju se odvojeno i sa posebnom pažnjom – kaže Del Savia.

Foto: Mionetto

Proces proizvodnje

Proizvodnja Prosecco vina je specifična i zahtjeva posebnu pažnju i tehnologiju. Nakon što su cuvée-i napravljeni, bazno vino se prebacuje u tankove pod pritiskom koji se nazivaju autoklavi, u kojima se pomoću Charmat metode proizvodi pjenušavo vino.

-U bazno vino se dodaju posebno birani kvasci i šećer i na temperaturi od 18-20 stepeni Celzijusovih počinje fermentacija. Tokom procesa fermentacije kvasci koriste dodati šećer i pretvaraju ih u ugljen-dioksid (CO₂) i alkohol. Ova faza se odvija na kontrolisanoj temperaturi od 16-18 stepeni, kako bi se dobio fin i postojan “perlaž” (mjehurići) karakterističan za Mionetto proizvode. Kada se dostigne željeni pritisak od pet do šest bara i željeni nivo alkohola, temperatura se spušta do minus četiri stepena Celzijusa čime se zaustavlja fermentacija. Od tog trenutka na istoj temperaturi započinje period odležavanja pjenušavog vina na kvascu, koji može trajati od 20 do 30 dana. Nakon toga, pjenušavo vino se filtrira cross-flow, odnosno tangencijalnim filterom i priprema za flaširanje koje se odvija izobarično na modernim linijama kapaciteta 12.000 flaša na sat. Gotov proizvod se zatim premješta u naša skladišta sa kontrolisanom temperaturom, u kojima na kratko odmaraju prije nego što počne njihova isporuka na sve strane svijeta – objašnjava Del Savia.

Foto: Mionetto

Sorta vinove loze Glera

Iako se ranije riječ “Prosecco” koristila i za vino i grožđe, od 2009. godine koristi se samo za vino. Sorta grožđa koja se koristi proizvodnju Prosecco vina zove se Glera.

Riječ je o prilagodljivoj sorti,srednje do visoke rodnosti. Karakteriše je visoka bujnost, velik, dugačak i više ili manje zbijen grozd sa bobicama različitih veličina koji punu zrelost dostiže između 1. i 15. septembra. Grožđe sorte Glera pjenušavom vinu daje lagano tijelo, nije naročito bogato šećerima, ima visoke kiseline i svježinu, čiste primarne arome i svjež karakter sa notama bagremovog cvijeta, kruške, meda i zelenih/žutih jabuka, koje dodatno dolaze do izražaja nakon druge fermentacije – objašnjava Del Savia.

Šansa za male vinare

Na pitanje da li je proizvodnja Prosecco vina rezervisana samo za velike vinarije ili bi to mogla da bude šansa i za manje, Del Savia navodi da je razlika među njima sve manja, jer i jedni i drugi fokus stavljaju na visok kvalitet.

Da biste napravili vrhunski Prosecco, proces mora početi u vinogradu. Kvalitetna rezidba, pravilno đubrenje, odgovarajuća količina vode od cvjetanja do berbe uz povoljne klimatske uslove u pogledu temperature, obezbjeđuju da sorta Glera da svoj maksimum, posebno kada je riječ o aromi. Osim toga, moderna tehnologija u vinariji pomaže da se ta “alhemija” zaokruži. Tako najnovije generacije presa za grožđe, metalni tankovi sa kontrolisanom temperaturom i tangencijalnim filterima kojima upravljaju iskusni vinari obezbjeđuju dobro bazno vino koje će poslije druge fermentacije postati visoko-kvalitetno pjenušavo vino. Imajući sve to u vidu, danas je razlika među velikim i manjim butik vinarijama svedena na minimum, jer je fokus i kod jednih i kod drugih na visokom kvalitetu- smatra Del Savia.

Foto: Mionetto

U njihovoj regiji vinski turizam je veoma razvijen, imajući u vidu da su brojni turisti zainteresovani za obilazak vinograda, degustaciju i samu proizvodnju Prosecca.

-U Borgo Mionetto, istorijskom dijelu Valdobbiadenea, vinarija je 2023. godine otvorila prostor za degustacije i modernizovanu proizvodnju kako bi spojila tradiciju i budućnost. Riječ je o višenamjenskom prostoru u kojem se u potpunosti može uživati u Mionetto iskustvo okruženom brdima Prosecca u Valddobbiadeneu – navodi Del Savia.

Klimatski izazovi

Vinarija Mionetto se, kao i svi proizvođači u svijetu susreću sa izazovima klimatskih promjena, ali, prema riječima Del Savie oblast u kojoj proizvode je trenutno dobro snabdjevena vodom zahvaljujući orografskim faktorima. Ipak, kako dodaje, ne mogu uticati na aromatske disbalanse koji su rezultat ljetnjih toplotnih talasa. Zbog toga se na fakultetima proučavaju klonovi sorte Glera koji bi bili nešto otporniji na nepovoljne vremenske uslove, posebno toplotne talase.

Vodeći računa o ekološkoj održivosti, Del Savia navodi da su počeli da koriste lakše flaše, reciklirajuće materijale i fotonaponsku energiju. U početnoj fazi su i projekti prečišćavanju otpadnih voda i povećanja površina pod solarnom energijom.

Tagovi

Ostavite komentar

Povezani članci