Zaštita vinove loze od bolesti i štetočina glavna je preokupacija svih vinogradara, posebno u godinama kada su izražene padavine, a rast vinove loze je intenzivan. Primjetno je i da je godinama sve veća otpornost prouzrokovača bolesti na različite preparate, te da se i same aktivne materije brzo smjenjuju, izbacuju stare i uvode nove. Sve to unosi veliku nesigurnost među vinogradare i prijeti samom rodu.
Kada se svemu tome doda i potreba za zaštitom životne sredine, onda stupaju na scenu biofungicidi, koji bi, bez štete za korisne organizme i okolinu, trebalo da suzbiju fitopatogene gljive.
Projekat
Kolika je efikasnost biofungicida, trebalo bi da pokaže projekat “Primjena biofungicida u poljoprivredi i urbanim sredinama – BIOAPP” koje finansira crnogorsko Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, a u koji su, osim istraživača sa Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, uključeni i međunarodni partneri. Rukovodilac tima prof. dr Nedeljko Latinović sa Biotehničkog fakulteta je u razgovoru za crnogorski dnevni list Pobjeda kazao da im je cilj da dobiju pouzdane podatke o efikasnosti prirodnih preparata za suzbijanje fitopatogenih gljivica te da uspostavljanjem laboratorijskih metoda i kontinuiranim radom na razvijanju potencijalnih biofungida, rade na razvoju strategije održive zaštite bilja.
Latinović ukazuje da upotreba sintetičkih fungicida i dalje dominira, ali da je i primjena biofungicida u stalnom porastu, te da već postoji veliki broj registrovanih preparata. Ipak očekuje da će se na njihovom razvoju još dosta raditi. U okviru projekta se, kako je kazao, bave izolovanjem, identifikacijom i proučavanjem biofungicidnog djelovanja što većeg broja mikroorganizama u Crnoj Gori.
Nedeljko Latinović, Foto: www.bioapp.me
Rizici
Latinović upozorava da upotreba sintetičkih fungicida nosi brojne rizike i po one koji ih upotrebljavaju i po životnu sredinu i proizvode.
-Ovi rizici su minimalni ukoliko se takvi preparati primjenjuju prema uputstvu, odnosno ako se poštuje doza primjene i karenca, odnosno period od posljednje primjene preparata do berbe – objašnjava Latinović.
Naglašava da nema razloga da se ne poštuju doza ili karenca, ocjenjujući da se to najčešće dešava zbog neznanja ili loše obučenosti.
-Iako se dosta radi na obukama ljudi koji rade u prodaji, kao i onih koji primjenjuju sredstva za zaštitu bilja, do problema dolazi jer neodgovornih pojedinaca ima svuda. Na obuci se mora kontinuirano raditi, ali je potrebno sprovoditi i kaznene mjere – smatra Latinović.
Dodaje da gajenje vinove loze zahtjeva stalni rad i brojne tehnološke operacije, kako u periodu vegetacije, tako i tokom mirovanja.
-Tehnologija zaštite je veoma bitna i zahtjeva poznavanje štetnih organizama koji napadaju lozu, kao i sredstava za njihovu zaštitu da bi je sačuvali. Samo par grešaka može prepoloviti rod ili ga potpuno uništiti – ukazuje Latinović naglašavajući značaj konstantnog obrazovanja.
Osim toga, kako dodaje, svake godine sve je manje preparata na tržištu, ali smatra da je i to dovoljno ako proizvođači dobro poznaju štetne organizme koji napadaju vinovu lozu, te ako pravovremeno i kvalitetno tretiraju zasade.
-Zaštita ne smije da se obavlja „za svaki slučaj”, nego je potrebno primjenjivati sredstva za zaštitu samo onda kada su potrebna – naglašava Latinović.
Upitan kako da prirodni, u odnosu na sintetičke preparate pridobiju povjerenje poljoprivrednika, Latinović navodi da je najlakše dobiti povjerenje ako je preparat visoko efikasan, što zahtjeva poznavanje štetnih organizama koji se suzbijaju.
-Bez obzira da li se radi o prouzrokovačima bolesti (gljivama ili bakterijama) ili o štetočinama (insekti, grinje i dr.) neophodno je poznavati njihov životni ciklus, uslove za njihov razvoj, u kom periodu razvoja su najosjetljiviji itd. Da bismo uspješno zaštitili poljoprivredne kulture od štetnih organizama, neophodno je odabrati dobar preparat, zatim momenat tretiranja i obaviti kvalitetno tretiranje. Efikasnost izostaje ako bilo kojih od ovih činilaca nije savršen – navodi Latinović dodajući da ovo važi ne samo za biopesticide, već generalno i za sintetičke preparate.
Preparati iz kućne radinosti
Latinović nije zagovornik preparata iz kućne radinosti koji su se koristili za prskanje loze kao što su jasenova kora ili preparati od koprive, jer nijesu standardizovani ni ispitani, ali potencijalno mogu imati neke dobre strane.
-Njihova efikasnost, ako je i ima, nije sigurno bila značajna jer da jeste, ne bi se uopšte koristila sintetička jedinjenja koja danas dominiraju. Svakako da biljni rastvori imaju potencijala, pogotovo za pojedine štetne organizme, ali njihova upotreba mora biti ispitana, a i način pripreme i primjene mora biti standardizovan – zaključuje Latinović dodajući da je i u ovom slučaju neophodno veliko znanje, jer ako nije tako, onda je sve prepušteno slučaju.
Istraživački tim. Foto: www.bioapp.me
Aktivnosti
Istraživački tim BIOAPP projekta je sproveo direktna laboratorijska testiranja antagonističkog potencijala komercijalnih biofungicida prema fitopatogenim gljivama, prouzrokovačima bolesti biljaka u Crnoj Gori. Latinović navodi da su osim komercijalnih biofungicida, ispitali i efikasnost bakterijskih izolata porijeklom iz Srbije. Uzorke biljnog materijala su prikupili u vinogradima na nekoliko lokacija u Crnoj Gori, kao i uzorke zemljišta u cilju izolacije korisnih mikroorganizama.
-Daljom laboratorijskom obradom prikupljenih uzoraka, očekivana je izolacija većeg broja korisnih bakterija iz roda Bacillus čija će efikasnost biti predmet daljih istraživanja – naveo je Latinović.
Dalje aktivnosti u okviru ovog projekta moguće je pratiti putem internet stranice www.bioapp.me
